INTERVIEW: KARDINAL VINKO PULJIĆ

Kako ocjenjujete trenutni položaj Hrvata u BiH ?

Kardinal: Nije moje mjerodavno što ja ocjenjujem, nego kako činjenice govore. Narod doživljava da nije jednakopravan niti u RS niti u Federaciji. Nije bio jedankopravan u programu za povratak i održivi opstanak. Niti je na razini politike jednakopravan građanin. Posebno je nepravda počela od Daytonskog ugovora pa preko raznih mijenjanja Daytona na štetu Hrvata. Sama klima kod ljudi je osjećaj da nas ne štite jednako legalne institucije. Nije isto na svim prostorima. Lokalna vlast provodi ono što s vrha dolazi naredba ili sugestija.

Nedavno je formirano međužupanijsko vijeće koje čine Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Livanjska županija. To se tumači kao projekt oživljavanja Herceg-Bosne. Kao Vi gledate na to?

Kardinal: Nije lako govoriti o nečemu što dovoljno ne poznaješ. Tako moje znanje o tom dogovoru je samo iz novina, a mediji su često tendenciozni. Ukoliko je to dogovor stvaranja međusobnog povjerenja, to je potrebno. Ukoliko je pitanje rješavanja statusa Hrvata u BiH, nije red o nama bez nas. Čini mi se da smo stručnjaci oko svega dizati prašinu, a onda se tek počinje nešto kuvati što se ne vidi.

Katolička crkva već duže vrijeme ističe da se smanjuje broj vjernika. Šta je po Vama uzrok tome?

Kardinal: Sam rat nas je preopolovio. Onda je problem bio povratak, jer nije bilo političke volje na svim stranama. Ujedno nije bilo materijalne potpore za održivi povratak. Oni koji su uspjeli opstati kao i oni koji su se vratili, nosili su ratne posljedice. Čim su naišli na neka maltretiranja ili provociranja, mnogi su razočarano napustili svoja ognjišta. Bilo je i onih koji su se umorili tražeći neke dozvole, jer su lokalne vlasti provodile „izluđivanje“ po nalogu viših. Ponajviše je gospodarsko pitanje, od čega živjeti. Bilo je i pomodarstva traženja „kruha nad pogačom“. Također, stari koji su se vratili kada umru, ognjišta se gase. Ujedno je natalitet ozbiljno opao, ne samo kod katolika.

Prema popisu iz 1991. godine u BiH je bilo 18% Hrvata, 31,2% Srba i 43,5% Bošnjaka. Otpočele su pripreme za novi popis stanovništa 2011. godine, koji će obuhvatiti elemente etničke i vjerske pripadnosti. Mislite li da je to dobro?

Kardinal: Popis je neminovan, kako bi se izbjegle razne manipulacije s brojkama. Ujedno je važno imati uvid u realnost, koju moramo prihvatiti i na istini graditi. Ne treba se bojati cjelovitog identiteta svakog čovjeka i svakog naroda. Nužna su kompletna pitanja na razini kulture, gospodarstva, nacionalnog i vjerskog identiteta itd. Vrlo je važno da popisivači budu korektni i dobro poučeni. Tada ćemo imati ispravnu sliku o sadašnjem stanju. Mi ne možemo bježati od sebe, nego valja stvar poznavati, prihvatiti i na stvarnosti budućnost graditi.

Iako je od rata prošlo 13 godina, mnogi se još nisu vratili na svoja ognjišta, nisu ni Hrvati. U Republici Srpskoj još uvijek je veliki broj njihovih porušenih kuća. To samo po sebi govori da se nedovoljno pažnje poklanja povratku. Može li tu biti bolja situacija?

Kardinal: Ne samo da li može nego treba sve poraditi da bude bolja situacija i na političkom, gospodarskom, sigurnosnom planu. U prvom redu moraju vlasti dati jasan stav da je pravo na povratak neotuđivo pravo. Ljudi imaju pravo na svoje vlasništvo. Ne prijetiti oduzimanjem vlasništva, donošenjem nekih novih zakona koji bi legalizirali etničko čišćenje koje je dobilo svoje zakonske okvire u Daytonskom sporazumu.

Razlozi za spori povratak su i napadi na povratnike, pa i na vjerske službenike. Posljednji slučaj zabilježen je na području Dervente, kada je na kuću povratnika Rudolfa Lekavskog bačena bomba?

Kardinal: To što navodite je samo jedan od posljednjih smišljenih radnji protiv povratka. Međutim, povratnici trebaju biti složeniji, uporniji i istinski ustrajavati na svom pravu. Ono što se vratilo može zahvaliti svećenicima koji su na terenu i oni su im znak i povratka i opstanka. Nema nikome sreće tko svoju sreću gradi na nesreći drugoga.

Osim problema slabog povratka, iz godine u godinu sve je više Hrvata koji prodaju imovinu i iseljavaju se iz BiH. Koliko su za takvo stanje u BiH odgovorni hrvatski predstavnici u vlasti, a koliko drugi i koji drugi?

Kardinal: Od odgovornosti nije nitko ovdje izuzet. Počevši od hrvatskih predstavnika u vlasti, do partnera u vlasti, kao i međunarodnih predstavnika. Nažalost, i sami Hrvati ne smiju biti kukavice pred životom. Trebaju se upornije boriti za svoje pravo, te što više participirati u vlasti, kako bi kroz legalne strukture izborili jednaka prava.

Imate li povratne informacije o istrazi u slučaju kada su dvojica vehabija pokušala ući u Crkvu Presvetog Trojstva u Sarajevu navodno želeći razgovarati sa župnikom jer im smeta zvono na crkvi?

Kardinal: Takvih provokacija ima dosta. O onome se obično priča što je u medijima, a ne ono što je u stvarnosti. Nije način rješenja vrtiti se oko jednoga događaja, nego valja svima nama u BiH, ozbiljno zauzeti stav prema nama samima. Izgleda da se ostvaruje ona narodna: teško nama s nama. Kukakmo kada drugi i drugačiji nas uče što smo i tko smo, a mi se bojimo jasno zauzeti stav da je jedini put nama zajedno živjeti u jednakopravnosti. Stara je poslovica: treba svatko svoju avliju očistiti, ali smeće ne bacati u tuđu avliju. Zašto se bojimo svaku stvar nazvati pravim imenom i staviti je na pravo mjesto. Dokle ćemo reagirati samo kada se nešto pojavi u medijima, kao kampanju ili linč.

Na jednom predavanju nedavno ste kazali da se u BiH primjećuje stalni porast islamskog stanovništva. Evidentna je pojava različitih grupa unutar islamskog stanovništa, vehabije, selefisti .... Kakav je Vaš komentar?

Kardinal: Tu nemam što komentirati, nego samo konstatirati. Te nove stvarnosti nisu naš bosanski mentalitet. Nemam pravo komentirati kako će se muslimani postaviti unutar sebe, ali ne na račun nas i naših prava i sloboda. Mi tražimo da možemo ostvarivati jednaka prava i slobode, bez nasilja i provokacija.

Mnogo je crkvene imovine oduzeto u doba komunizma. Kada i hoće li ta imovina biti vraćena Crkvi? Možete li navesti imovinu na području tuzlanskog dekanata.

Kardinal: Nažalost, ostali smo bez materijalnih sredstava za normalan život. Imovina se naša uništava, prepisuje i preporodava. Zakoni se još ne donose, a oni koji se donose nanose nove nepravde. Ne želim nabrajati našu imovinu, jer će je još više uništavati ili otuđivati. Eto kako smo jednakopravni i slobodni.

Šta ćete poručiti vjernicima u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana?

Kardinal: Žao mi je da ovaj intervju kojeg obavljamo je u povodu Božića, a Božić stavljate na kraju pitanja i to usput. Eto kako je teško o vjeri govoriti. Vaša su pitanja samo politička, a vjeru ne možemo predstaviti u javnosti. Moja poruka za Božić je objavljena. Dostupna je na stranicama Katoličke tiskovne agencije (KTA BKBIH). Vidjet ću hoćete li Vi objaviti i koje će novine objaviti. To dokazuje koliko držite do nas katolika. U razgovoru nas izvlačite političkim pitanjima, a onda kada vam zatreba, napadate da se bavimo politikom.

Razgovarala Svjetlana Nikolić

P.S: Tuzlanski list je u broju 593. uz interview sa uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem objavio i bogat Božićni prilog u kojem su božićne poruke kardinala Puljića, gvardijana Franjevačkog samostana Sv. Petra i Pavla u Tuzli fra Zdravka Anđića, božićne priče iz različitih dijelova Tuzlanskog kantona. U prilogu je i priča Božić u Breškama: Pomažimo se i zbližimo, a koju također možete pročitati u rubrici Aktualnosti.