Veliki tjedan počinje nedjelom muke Gospodnje, koju zovemo Cvjetnica. Od Cvjetnice do Uskrsa svi dani se zovu veliki, jer se tih dana dogodilo naše otkupljenje. Zato ga nazivamo i sveti tjedan. Mi Isusa nazivamo Spasiteljem i Otkupiteljem, jer nas je On svojom mukom, smrću i uskrsnućem otkupio od vječne propasti, a to ovih dana slavimo.
Na Cvjetnicu prije sv. misa imamo obred ulaska Isusa Krista kao kralja u Jeruzalem. Kad je Isus ulazio u Jeruzalem narod mu je klicao kao kralju i trgao grane i cvijeće i bacao putem kud je Isus prolazio. Sjećajući se toga i mi slično činimo, blagoslivljamo grančice i cvijeće ispred crkve te u procesiji svečano uz pjevanje ulazimo u crkvu. Poslije slijedi sv. misa u kojoj slušamo izvještaj o Isusovoj muci i smrti. Nedjelju Cvjetnicu zovemo i Nedjeljom muke Isusove.
Na Veliki četvrtak započinje slavlje sv. Vazmenog trodnevlja i koje traje sve do Uskrsa. Uvečer na Veliki četvrtak slavimo sv. misu Gospodnje večere u 17,00 sati. U toj misi slavimo rođendan sv. mise, jer je ona ustanovljena na Gospodnjoj večeri na Veliki četvrtak. Također, ćemo u misi proslaviti i rođendan sakramenta svetoga (svećeničkog) reda.
Na Veliki petak sjećamo se Isusove gorke muke i smrti. Veliki petak je jedini dan u godini kada se nigdje po svijetu ne slavi sv. misa, nego se slave Obredi velikog petka. A svete obrede Velikog petka mi ćemo slaviti u 17,00. Ti obredi se sastoje od: Službe Božje riječi, klanjanja i ljubljenja sv. križa i obreda sv. pričesti.
Na Veliki petak je obavezan nemrs i post za sve kršćane od 7 godina. Kršćanin se taj dan odriče svega što mu nije nužno za preživjeti, a to radi s opravdanim razlogom jer se tada sjeća da je za njega i njegovo spasenje Krist mučen i umro na križu. Bog je dragovoljno prihvatio to teško trpljenje iz ljubavi prema mojoj vječnoj sreći, Bog to čini za moje spasenje, pa je potrebno da i ja barem nešto učinim za svoju vječnu sreću, za svoje spasenje, da se nečega odreknem, da bar nešto žrtvujem iz ljubavi prema sebi i svojoj vječnoj sreći.
Na Veliku subotu prije podne donosimo hranu na blagoslov, koju ćemo blagovati na Uskrsno jutro. Hranu blagoslivljamo, koju prvu jedemo na Uskrs, da se preko jedenja te hrane obnovimo na sliku Kristovu, te postanemo novi ljudi, koje je Krist otkupio svojom mukom, smrću i slavnim uskrsnućem. Raspored blagoslova hrane: u 9,00 u Trstju; u 10,00 u Gor. Obodnici, u 11,00 u župnoj crkvi u Breškama, i u 12,00 u Doknju.
A kad se počne noć spuštati slavi se najveće slavlje u našoj liturgiji – Uskrsno bdijenje. Mi ćemo to slavlje početi slaviti u 20,00 sa blagoslovom vatre ispred crkve i paljena uskrsne svijeće. Upaljenu uskrsnu svijeću unosimo u tamnu crkvu, koja rasvjetljava prostor crkve, a ona je simbol Uskrsnoga Krista koji svojim uskrsnućem rasvjetljuje tamu našeg srca. Zatim ćemo slušati izvanredne Božje zahvate kroz povijest spasenja čovječanstva. Poslije toga započinje svečano slavlje sv. mise sa oduševljenim pjevanje...
Svetkovinu Uskrsa slavimo sudjelovanjem na svetoj misi, koje će biti u našoj župi: u 9,00 u Doknju te u 11,00 pučku u Breškama. Poslije misa Uskrs nastavljamo slaviti u obiteljskom krugu sa svojim najmilijim. Slaviti Uskrs je poseban doživljaj zajedništva i radosti. U Breškama, poslije pučke sv. mise Udruga DB poziva sve vjernike da slavlje Uskrsa nastave slaviti u Domu, gdje će biti natjecanje najljepšeg i najtvrđeg uskrsnog jajeta.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan. On je potvrda svega što je Isus činio i govorio. On je potvrda i dokaz vrijednosti svim blagdanima. Jer bez događaja Kristova uskrsnuća i blagdan Božić gubi svoju vrijednost. Sv. Pavao veli: Ako Krist nije uskrsnuo, onda uzalud naša vjera. Apostol Pavao je htio ovo reći: Ako svoju vjeru ne temeljimo na događaju Kristovog uskrsnuća, onda smo najbjedniji ljudi na svijetu.
