Duhovnost

Korizma

Piše: Fra Franjo Martinović, 11. 02. 2010
KORIZMA - VRIJEME MOLITVE I OBRAĆENJA  Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 17. veljače, u Katoličkoj crkvi započinje korizmeno vrijeme, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan obilježavaju na čelu pepelom ili posipaju po glavi pepelom u obliku križa. Primanjem pepela kršćanin priznaje svjesno da mu treba obraćenje. Ovim činom on prihvaća činiti pokoru kroz korizmeno vrijeme, jer jedino će tako postići svoje obraćenje, tj. da se vrati Bogu i njegovim zapovijedima. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.
Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina.
Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. No, sasvim je normalno da će svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da će svaki vjernik strože postiti, možda ništa ne jesti ili pak o kruhu i vodi proživjeti taj dan. Brojni se kršćani u korizmi odreknu kroz svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o alkoholu, ili o cigareti, ili o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati televiziju. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu.
Neki kršćani sami sebi zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Neki tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima. Djeca obično odluče da će se tih dana odreći slatkiša i bombona, da će se odreći nekih igara koje su im smetale da napisu školske zadaće. Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro.
Neki odluče da će svaki dan ići na sv. misu, ili pak nekoliko puta tjedno. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za liječenje svoje savjesti, svog intelekta i srca. Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, već na Pepelnicu, lebdi Isusova riječ koja zove: »Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti«. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: »Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti«. Ili pak druga rečenica: »Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti«.

U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hoćeš li se i ti uključiti???

Kalendar

  • 01. 11. 2022 Dan svih svetih
  • 25. 12. 2022 Božić
  • 26. 12. 2022 Sveti Stjepan
  • 01. 01. 2023 Nova godina
  • 06. 01. 2023 Sveta tri kralja
  • 15. 08. 2023 Velika gospa
  • 01. 11. 2023 Dan svih svetih
  • 25. 12. 2023 Božić
  • 26. 12. 2023 Sveti Stjepan
  • 01. 01. 2024 Nova godina
  • 06. 01. 2024 Sveta tri kralja
  • 15. 08. 2024 Velika gospa
  • 01. 11. 2024 Dan svih svetih
  • 25. 12. 2024 Božić
  • 26. 12. 2024 Sveti Stjepan
  • 01. 01. 2025 Nova godina
  • 06. 01. 2025 Sveta tri kralja
  • 15. 08. 2025 Velika gospa
  • 01. 11. 2025 Dan svih svetih
  • 25. 12. 2025 Božić
  • 26. 12. 2025 Sveti Stjepan
  • 01. 01. 2026 Nova godina
  • 06. 01. 2026 Sveta tri kralja
  • 15. 08. 2026 Velika gospa
  • 01. 11. 2026 Dan svih svetih
  • 25. 12. 2026 Božić
  • 26. 12. 2026 Sveti Stjepan
  • 01. 01. 2027 Nova godina
  • 06. 01. 2027 Sveta tri kralja
  • 15. 08. 2027 Velika gospa