Razni blagoslovi u župi. Kad je riječ o blagoslovima u župi, onda bih spomenuo prvo Božićni blagoslov obitelji (kuća), kada se ide po cijeloj župi od kuće do kuće. Ali je i vrlo značajan proljetni blagoslov polja po selima.
a)Božićni blagoslov obitelji spada u najvažnije događaje župe. To je višeznačajni susret: Najčešće je to jedini susret župnika sa pojedinim župljanima, jer svi župljani ne idu redovito u crkvu pa ih i ne susretne. Po tom susretu župljani upoznaju svoga župnika, a župnik upozna stanje u župi, upozna pojedine župljane, njihov život, ali i njihovo duhovno i materijalno stanje... To su počesto kratki, ali vrlo srdačni susreti župljana sa svećenikom. Po primanju župnika (svećenika) za blagoslov obitelji i susretu s njim župljani primaju Boga i susreću se s njime. Svećenik nosi svakoj obitelji (kući) Božji blagoslov i Božićni mir svim članovima obitelji. Zato je potrebno da pri blagoslovu budu svi članovi obitelji na okupu, ako to nije moguće zbog opravdanih razloga, onda treba biti barem jedan član te obitelji. Upravo se zato redovito ne blagoslivljaju prazne kuće, jer nema se u praznoj kući kome podijeliti Božji blagoslov. Posebno se djeca vesele za Božićni blagoslov obitelji. Pogledavaju kroz prozore i na vrata iščekujući kada će svećenik banuti. Redovito tu njihovu razdraganost svećenik nagradi svetom sličicom, ili bombonom, ili nečim sličnim.
b) Blagoslov polja za proljeće po selima redovito je vezan uz proljetne mise. U našoj župi mi imamo redovito na pet mjesta blagoslov polja. Zašto blagoslivljamo polja? Zašto to činimo na više mjesta, a ne samo na jednom mjestu npr. kod crkve. Blagoslov polja je prvenstveno stari vjerski običaj koji je itekako imao svoje važno značenje za život ovdašnjega čovjeka vjernika, koji je živio od zemlje i za zemlju. Obrađujući zemlju i sijući sjeme u nju bio je uvjeren da bez Božjeg blagoslova njegov trud može biti uzaludan. Zato on od Boga moli blagoslov da zemlja urodi i da urođeno, tj. ljetinu Bog sačuva od suše i poplava. Pri blagoslovu moli se i pomoć Božjih prijatelja, tj. svetaca da kod Boga posreduju i zagovaraju. Pri blagoslovu moli se Boga da nas sačuva od raznih pošasti: od neprijatelja, od groma i zla vremena, od kuge, gladi i rata, od srdžbe, mržnje i zle volje itd.
Ovaj blagoslov je uveden za svako selo, jer svako selo ima svoje polje koje se obrađuje. Barem je to bilo prije tako. A danas je nažalost malo od tog polja obrađeno. Mnoga polja su zapuštena, zarasla u korov i draču. Zbog toga i naziv obred blagoslov polja gubi svoju simboliku. Nažalost, današnji čovjek ne živi od zemlje i za zemlju, on nije tako čvrsto vezan za zemlju, i ne očekuje od nje neki posebni urod, prinos jer u nju i ne sije. Ali obred blagoslova polja ostaje važan za život čovjeka, samo ga možda treba drukčije formulirati, možda blagoslov rada ili slično.
c) Osim ovih blagoslova postoje i drugi prigodni blagoslovi. Potrebno je moliti Božji blagoslov za sve čime se čovjek služi. Naši stari su često škropili i kuću i blago, i udžere i štale i molili Božji blagoslov za sve. Posebno je potrebno moliti Božji blagoslov za svakog čovjeka.
